Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i ove godine potpisalo je ugovore o sufinansiranju rada sigurnih kuća s područja Federacije Bosne i Hercegovine. Ugovore su danas potpisale predstavnice svih pet sigurnih kuća koje trenutno djeluju na teritoriji FBiH, a ukupna vrijednost ovogodišnjeg sufinansiranja iznosi milion konvertibilnih maraka.
U ime Ministarstva, ugovore je potpisao federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić, koji ističe da je podrška sigurnim kućama više od finansijske obaveze. Ističe da je ona temelj društvene i institucionalne borbe protiv porodičnog i rodnozasnovanog nasilja.
“Danas potpisujemo ugovore vrijedne milion maraka sa svih pet sigurnih kuća u Federaciji. To je nastavak naše snažne opredijeljenosti borbi protiv porodičnog i rodnozasnovanog nasilja. U protekle dvije godine uložili smo 2,5 miliona maraka za zbrinjavanje žena i djece, žrtava nasilja u porodici u ovim sigurnim kućama. To je kontinuitet naše politike nulte tolerancije na nasilje.Važno je naglasiti da ovdje ne govorimo samo o budžetima i programima. Govorimo o životima. O ženama i djeci koji su preživjeli nasilje, o djeci koja su rasla u strahu. I govorimo o našoj odgovornosti da im pružimo sigurnost, utočište i šansu da izađu iz tog kruga nasilja. Naša zadaća nije samo da reagujemo kada se nasilje desi, već da preventivno i sistemski gradimo ambijent u kojem je nasilje neprihvatljivo, i u kojem se svaki glas žene koja traži pomoć čuje, vidi i zaštiti“, izjavio je ministar Delić.
Sredstva su i ove godine raspodijeljena prema novoj metodologiji koju je Ministarstvo uvelo 2023. godine, po kojoj se 50% dodjeljuje za operativne troškove, a 50% za troškove smještaja korisnica. Time se sigurnim kućama omogućava stabilnije i održivije planiranje rada, kao i veća sigurnost u pružanju podrške ženama i djeci.
Pored finansijske podrške, ministar Delić je najavio i donošenje Pravilnika o minimalnim standardima za rad sigurnih kuća, koji je Ministarstvo pripremilo u saradnji sa svih pet sigurnih kuća. Pravilnik će uskoro biti upućen kantonima na mišljenje, nakon čega se očekuje i njegova primjena.
“Ovaj Pravilnik je naša zakonska obaveza i dio je šireg procesa izgradnje jedinstvenih standarda zaštite. Ponosan sam što smo edukacije stručnih radnika koji rade sa žrtvama nasilja uključili u budžet još prije donošenja novog Zakona. Sve ovo su važni iskoraci ne samo u uređenju sistema, već i u osiguravanju jednakog nivoa zaštite za sve žrtve nasilja, bez obzira u kojem dijelu Federacije žive“, poručio je Delić.
Predstavnice sigurnih kuća istakle su važnost dosljedne institucionalne podrške i pohvalile rad Ministarstva na unapređenju sistemskih rješenja.
Danijela Huremović iz Sigurne kuće Vive žene Tuzla istaknula je značaj novog zakonodavnog okvira.
“Drago nam je što je naša dugogodišnja borba za prava žena i djece koje su izložene nasilju u porodici prepoznata. Imamo novi zakon koji je usklađen s Istanbulskom konvencijom, a u procesu su i izmjene Krivičnog zakona. Pitanje finansiranja sigurnih kuća je zahvaljujući ovom Ministarstvu konačno sistemski prepoznato. Na dobrom smo putu da to pitanje bude trajno i održivo riješeno.“
Direktorica Medica Zenica, Sabiha Husić, naglasila je da ministar Delić nije ostao samo na obećanjima:
“Gospodin Delić i njegov tim pokazali su poštovanje prema žrtvama nasilja, ali i prema sigurnim kućama. Saslušali su nas, razumjeli potrebe i krenuli u praksu. Ovaj Ministar nije samo administracija – on je s nama na terenu. Zato vjerujemo da će pomoći da animiramo i druge nivoe vlasti, jer bez lokalne i kantonalne podrške, sistem ne može funkcionisati.“
Mubera Hodžić Lemeš, menadžerica Sigurne kuće Sarajevo, ukazala je i na rastući broj prijava nasilja, kao i važnost postojanja konkretnog odgovora:
“U Kantonu Sarajevo prošle godine zabilježen je porast prijava nasilja za 30%. To je rezultat podizanja svijesti, dostupnosti pomoći i povjerenja u sistem. Sigurna kuća jeste – sigurnost. A da bismo mi mogli pružiti sigurnost, moramo imati sigurnost i podršku da svoju funkciju ostvarimo.
Poruka za sve žene i djecu koji trpe nasilje: U Federaciji BiH postoji izlaz. Postoji sistem. Niste same.“
Ovaj set aktivnosti predstavlja nastavak reformskog i proaktivnog pristupa Ministarstva, koje podržava sigurnost, dostojanstvo i novu šansu za žene i djecu širom Federacije BiH.
